top of page

U čemu se sastoji značaj istraživačke pismenosti za naučnike i praktičare?

  • Sandra Kobajica
  • Apr 8, 2016
  • 1 min read

Posljednjih decenija kriminologija je jako dobro usavršila svoju istraživačku aparaturu (instrumentarij). Ova disciplina je nesumnjivo u vrlo kratkom periodu pridobila jako veliki broj kriminalista, sociologa, psihologa, pedagoga i pravnika namećući svoje probleme kao primarni istraživački diskurs modernog društva. Ona nažalost predstavlja najveći izazov i najneophodniji segment društvenih nauka u XXI vijeku. Složenost metoda i specifičnost tehnika kojima se ova nauka služi, čine ponekad kriminološku materiju, kako konstatuje Gassin, teže razumljivom za studente. Upravo njima i praktičarima zaposlenim u službama za provedbu zakona tzv. «istraživačka pismenost» neophodna je iz brojnih razloga.

Obzirom da rad u službama za provedbu zakona, kako ističe Budimlić, predstavlja „mrtvo slovo na papiru“, za rukovodice u njima ako, zanemaruju istraživačku pismenost koja u najmanju ruku doprinosi:

  • shvatanju i kritičkoj analizi rezultata naučnih istraživanja;

  • težnjama da i sami istražujemo kako bismo doprinjeli efikasnijem radu organa formalne socijalne kontrole;

  • korištenju rezultata istraživanja pri donošenju odluka (što u stvarnosti nažalost nije slučaj niti u 1% slučajeva).

U oblasti analize i sinteze tzv. «(ne)sigurnosnih pojava», istraživačka pismenost predstavlja kamen temeljac za studij kriminologije danas. Da li je opravdano očekivati napredak nauke/ struke u vremenu kada se vrijednosti istraživačke pismenosti minimiziraju formom, a ono suštinsko ostaje zanemareno? Odgovori na ovo i slična pitanja trebali bi biti u centru interesovanja naučnika i profesionalaca u procesu donošenju politika baziranih na činjenicama, što se danas nameće kao imperativ razvoja uspješnih zemalja.

Comentarios


Izdvojeno
Najnovije
Arhiva
Oznake

© 2016 - UKKMS

Zmaja od Bosne 8, +387 (0)62 392 450, ukkms.info@gmail.com

Sparkasse bank: 1994990003202762

  • w-facebook
bottom of page